Osnovne elemente koji ti trebaju za pisanje scenarija već imaš u prstima koji su, bar se nadam, već nemirni i žele nastaviti stvarati dalje.

Uz srdačne čestitke i puno dobrih želja – evo jedan kratak

Osvrt unazad

S prvim zadatkom je odrađena najstrmija krivulja učenja. Sad znaš kako pronaći scenarije i kako ih koristiti kao referencu pri samostalnom učenju. One koji nisu dostupni online znaš transkribirati s ekrana.

Neka to ne ostane samo fraza. Stvarno to nastavi raditi. Bar dva puta mjesečno sjedni ispred ekrana s tom namjerom. Jednom zapiši scenarij filma, epizode TV serije ili video klipa koji ti se jako sviđa, pa ga analiziraj.

A drugi put transkibiraj onaj koji ti je grozan, pa ga zatim popravi prema vlastitim idejama o tome što priču čini zanimljivom i vrijednom pažnje.

Ispred i iza ekrana

Druga vježba ispočetka nije najugodnija, ali je učinkovita. Prije nego sjedneš gledati TV seriju, film ili video – prvo pogledaj odjavnu špicu.

Potraži making off video.

I intervju sa scenaristom.

A kad kreneš s gledanjem filma ili TV ili web serije, svako malo stisni STOP i zaustavi projekciju da pozornost vratiš na ono što je tebi važno za vježbu opažanja dramske strukture.

Na primjer, prepričaj viđeno (to doista pomaže!) i onda izmisli što će se zbivati dalje.

Gledaš li u društvu, gnjavi prijatelje da zajedno pokušate rekonstruirati i što se događalo s druge strane ekrana.

Uvijek i posvuda

Formulu iz treće vježbe “priča = junak s željom ili problemom + prepreka + razrješenje / transformaciju junaka” koristi u svakoj prilici, bilo da čitaš strip, prisluškuješ razgovor u autobusu, slušaš pop pjesmuljke – hvataj priče kroz gornju šemu, sve dok ti ne uđe u naviku. Tek onda možeš preći na zahtjevnije narativne i dramske modele.

Preporuke za čitanje

Evo nekoliko naslova koji se mogu posuditi u domaćim knjižnicama:

• Napisati scenario Michela Chiona (Institut za film, Beograd, 1989.) zgodna je početna točka za čitanje zbog dobrog balansa teorije i praktične primjenjivosti. Malu žutu knjižicu francuskog teoretičara filma i skladatelja nije uvijek najjednostavnije naći u knjižnici, pa cimni porukom na Palunkovu Facebook stranicu ili šibni e-mail na info@palunko.org ako Chiona ne uspiješ naći, a želiš je pročitati.
  
• Scenarij 434 američkog pedagoga i scenarista Lewa Huntera (Centar za dramsku umjetnost, Zagreb, 1998.) u odličnom prijevodu neprežaljene scenaristice i dramaturginje Martine Aničić ugodno je štivo, kao i krasna inspiracija za stvaralački rad.
  
• Napiši scenarij Jasmine Kallay (Hrvatski filmski savez, Zagreb, 2015.) prvi je suvremeni domaći priručnik za pisanje dugometražnih igranih filmova i kao takav nezaobilazan u ponudi. Izdan je u sklopu Palunkove scenarističke biblioteke, pa kupnjom ovog priručnika podržavaš i buduća izdanja. Hvala unaprijed!
  
• Kako crtati strip Scotta McClouda (Mentor, Zagreb, 2008.) ne spada u scenarističku literaturu, ali je zanimljiv i koristan, pogotovo ako koristiš storyboard kao pomoćni alat pri pisanju scenarija. Odlična je i McCouldova knjiga Kako čitati strip (Mentor, Zagreb, 2017.)
  
• Dvesta hiljada dramskih situacija pomalo je zamoran priručnik francuskog teoretičara Étiennea Souriaua (Nolit, Beograd, 1982.) Ima ga smisla čitati samo želiš li produbiti znanje o dramskim križaljkama. Zato, sve dok ne napraviš križaljke za sve filmove iz Bingo Desetke i Supermena, neka Souriau pričeka.

Preporuke web adresa posvećenih scenaristici

Izbor je stvarno obilan, i zapravo, sve što te zanima da se naučiti online.

Za početak, evo pet korisnih adresa:

Screencraft i ScriptLab – zbog kombinacije edukativnog i informativnog sadržaja

Lessons from Screenplay – sjajan YouTube kanal s video analizama scenarija filmova i TV serijala

Masterclass – zbog vrhunskih online predavanja scenarista i dramatičara

• Writing for Television, Shonda Rhimes
• Comedy, Judd Apatow
• Screenwriting, Aaron Sorkin
• Dramatic Writing, David Mamet

Filmcourage – zato što se ovdje mogu naći – između ostalog – i izvrsni video intervjui sa scenaristima.

Kad smo već kod razgovora, šteta je ne propustiti tri odlične knjige intervjua s filmskim redateljima, a koje se mogu posuditi u knjižnici:

• Moj prvi film 1, Stephen Lowenstein (Propeler film, Zagreb, 2005.) – o svom prvom filmu govore Joel i Ethan Coen, Tom Dicillo, Allison Anders, Kevin Smith, Stephen Frears, Ken Loach, Mike Leigh, Bertrand Tavernier, Barry Levinson, Oliver Stone, Neil Jordan, Anthony Minghella, Mira Nair, Mike Figgis, Pedro Almodovar, Steve Buscemi, Gary Oldman, Ang Lee, P. J. Hogan i James Mangold
• Moj prvi film 2, Stephen Lowenstein (Biblioteka Zagreb film festival, Zagreb, 2006.) – ista pitanja Lowenstein postavlja Richardu Linklateru (Slacker), Richardu Kellyju (Donnie Darko), Alejandru Gonzálezu Iñárrituu (Amores perros), Takeshiju Kitanu (Sono otoko, kyobo ni tsuki), Sherkaru Kapuru (Masoom), Emiru Kusturici (Sjećaš li se Dolly Bell), Agnes Jaoui (Le goût des autres), Lukasu Moodyssonu (Fucking Amal), Terryju Gilliamu (Jabberwocky) i Samu Mendesu (American Beauty)
• Filmske lekcije, Laurent Tirard (Meandarmedia, Zagreb, 2011.) – trideset i devet filmaša odgovara na konkretna zanatska pitanja. Na primjer, kako su se počeli baviti režijom? Snimaju li filmove za sebe ili za publiku? Rad s glumcima? Scenarij? Je li film sredstvo izražavanja ili istraživanja? Odlična zbirka intervjua – svakako je pročitaj.

Svaki dan bar jedna stranica

Važnije od čitanje literature ili surfanja online sadržaja posvećenog scenaristici je zadržavanje navike stečene tijekom radionice, a to je da gledaš, čitaš i pišeš svaki dan. Dok ne pronađeš svoj ritam, posluži se šemom američkog scenarista Scotta Myesa.

Uz što više prakse, brže ćeš premostiti jaz kojeg je jasno i glasno i nezaboravno izrazaio Ira Glass:

Najbrži način za savladavanje jaza je da se što prije počneš susretati s materijalom snimljenim prema vlastitom tekstu i učiti na greškama – što znači… čim prije okupiti prijatelje i zamoliti ih za pomoć ili se aktivno uključiti u rad lokalnog kino kluba. Pri tome ambicija nije snimiti film, nego samo pohvatati napisani tekst, i onda se vratiti u scenarij i popraviti opažene nelogičnosti.

Kako to može izgledati, pogledaj na primjeru dvije štih probe napravljene na scenarističkoj radionici Od ideje do realizacije pri 21. Školi medijske kulture dr. Ante Peterlić.

Znači, nismo snimali film, nego smo tekst isprobavali uz pomoć kolega i kamere:

Prijave za ovogodišnje izdanje Medijske škole traje do kraja lipnja na stranicama Hrvatskog filmskog saveza.

Detaljnije informacije u rukama drži voditeljica revijskih i obrazovnih programa Sanja Pejić Zanki. Najbolji način za kontakt je e-mail sanja.zanki@hfs.hr ili broj +385 91 4783 701.

A ovdje su i bilješke s prošlogodišnje radionice Od ideje do realizacije – slobodno se posluži.

Sretno pisanje!

Informacija za ponavljače

Poželiš li ponovno proći Palunkovu online radionicu, nema problema. Samo se najavi na info@palunko.org i dođi na Zoom sastanke.

…

Ukratko o programu

‘Palunko 20’ online je radionica samostalnog savladavanja osnova pisanja scenarija uz pomoć zadataka zadanih u unaprijed snimljenim video klipovima i Zoom vježbi uživo.

Sudjelovanje se ne naplaćuje.

Potrebna je samo želja za učenjem i vrijeme za vježbanje.

Osmislila i vodi: Irena Krčelić
Režija i montaža video klipova: Dalija Dozet
Oblikovanje svjetla i snimanje: Dragica Posavec
Styling: Ivica Palinić
Web i grafički dizajn: Dario Dević
Webmaster: Goran Pećirko

Program je realiziran pod okriljem Hrvatskog filmskog saveza uz podršku Hrvatskog audiovizualnog centra i Ureda za kulturu Grada Zagreba.